субота, 24. новембар 2012.

Sajam knjiga u Nišu (2012)

             Kao što ja to uvek ponekad kažem: Niko još nije uspeo da napravi tako loš sajam knjiga da ja na njemu ne nađem bar neku knjigu za sebe. A to, evo, važi i za najnoviji, niški. Ujedno podsećam na moje izveštaje sa niškog iz 2011. i sa onog iz 2010. (kada sam baš ja bio pin-up maskota događaja)!
            Naravno, kao i svake godine u ovom milenijumu, i ove sam prethodno obišao veliki, beogradski sajam (pa čak nešto malo i učestvovao kao gost na njemu), o čemu ste, kao i o mom bogatom plenu, već izvešteni na ovom blogu. U poređenju s njim, ovaj niški nije čak ni pitino dete, već samo patetična mrvica koja mora da deprimira čoveka ne samo količinom nego i kakvoćom ponude, jer osim nekoliko vrednih giganata (Službeni glasnik, CLIO, Zavod za udžbenike i sl), većinu ostatka čine kič, šund, šarenilo, "hitovi" za žene i decu, preprodavci najnižeg zajedničkog imenitelja, popovi i sektaši, desničari svih provenijencija i tako neki frikšou-kripšou likovi, uz ponekog od upornijih antkivara.
            Svestan toga, i spreman na to, ipak nisam mogao da pomalo ne budem dotaknut čemernim mislima. A još me jedan preprodavac pita: "Kako ste?" Ja mu kažem: "Deprimirano... Ponuda je – nikad gora!" A on će stoički: "Tako je kako je." Indeed.
            Žali mi se jedan simpatičan čikica-antikvar, od koga sam pre par godina kupio komplet Bulgakova i od tad me redovno pozdravlja najsrdačnije, ko rođenoga, kadgod ga vidim; kaže, od ove godine mora da plaća čak i propusnicu za učesnika/izlagača (300 din), a zauzvrat ne može da izmoli čak ni da u WC velelepno renovirane hale Čair stave malo tečnog sapuna da ne bi ruke prao golom vodom!
            Na štandu Otvorene knjige (to su oni što su izdali srednje-solidnu antologiju HOROR PRIČE, kao i Luisovog MONAHA, Stokerovu DAMU S VELOM itd) vidim novo izdanje: FANTASTIČNE PRIČE. Prodavac je istovremeno i prevodilac, kako izgleda, jer je dok sam ja tu stajao dvema curicama objašnjavao kakve je muke imao prevodeći MONAHA ("dobro, batice, u redu, imaš rečenicu na dve stranice, ali šta si ti time zapravo hteo da kažeš, a?"). Mene je našao da ubeđuje da se sve to, u FANTASTIČNIM PRIČAMA, po prvi put javlja u srpskom prevodu. Ja u sadržaju prepoznam barem polovinu naslova za koje znam da već postoje na srpskom, ali nisam sklon da se raspravljam sa polusvetom, pa samo vratim knjigu na štand. Sadržaj ovoga je zbrda-zdola, isto kao i HOROR PRIČE: bez vidljivog kriterijuma, ali po principu ćorave koke, ima tu i solidnih naslova, pa ko ne može da ih čita u originalu, može da okuša sreću sa ovim. Vidim, recimo, da je preveo VELIKOG BOGA PANA od Makena (kod njega: Mahen). Stavio je i BOJU IZVAN OVOG SVEMIRA, ali listajući taj prevod zapažam da je srednje-žalostan. "Blasted heath" je u ovom prevodu "uništena livada", pa vi sad vidite, i žalite se da vam je NEKRONOMIKON skup...
            Odem onda do Službenog glasnika, nameran da kupim SABRANE PRIČE Hulija Kortasara, kiklopsko izdanje u dva toma od oko 1300 strana ukupno, koje zbog te mase nisam hteo da vučem čak iz Beograda, znajući da će mi doći ovde, na noge. Kad tamo, a ono – ispade da radnica na štandu "nema šifru" za tu knjigu, ne može sada da mi je proda, nego da se vratim tek narednih dana. Pa nemoj me zajebavati! Još malo ubeđivanja s njom, ali ne pomaže. Ne može, pa ne može. Pitam je za jedan drugi naslov: ona me tužno gleda – "Ja sam ovde samo za Sajam." Kao, ja nisam odavde. Nema veze, kokoško, sam ću se snaći. Malo kasnije, skoro slučajno, oči mi privuče baš ta knjiga, stavljena visoko iznad nje. 
Nerviram se što ću, izgleda, morati da nekome ovde ostavljam pare da mi knjige kupi narednih dana, i da se akam s tim preuzimanjem, jer ovi nisu tehnički spremni došli na sajam, i odvraćaju zainteresovane mušterije zbog ovakvih gluposti, Srećom, malo kasnije tu spazim jednu drugu radnicu-službenicu, pa okušam sreću i s njom, i uz malo cimanja, jedan njen telefonski poziv u ko zna koju Centralu kasnije, smiluju se da mi uzmu iz ruku dve crvene za ove dve knjižurine, kad sam baš tol'ko zapeo! Baš me čudi ovakva neozbiljnost od inače najboljeg i najozbiljnijeg živog izdavača u Srbiji!
No, dosta je impresija, da vidimo koje sam naslove doteglio sa sobom iz Niša u Banju:

SABRANE PRIČE 1 & 2 – Hulio Kortasar
Službeni glasnik, 2012.
1890 din.
            Čito sam mu samo par priča do sada, i sad planiram da taj propust ispravim, jer javlja mi se da vredi truda (i para).

ŽIVI POKOJNIK – Vesna Marjanović, Deksa Pantalejski
Ilustrovao: Mladen Anđelković
Službeni glasnik, 2012.
650 din.
Kakav spoj: jedna etnološkinja i jedan kafedžija između istih korica, pišu o vampirima! Prvi deo čini studija "Predstave o vampiru" dok drugi deo čini novela "Upitaj Mrak". A sve to ilustrovano sa par kolor crteža čiji se uvećani detalji zatim recikliraju kroz čitavu knjigu. Mada imam obilje literature o vampirima u Srba, kupio sam i ovo, da se nađe – naravno, zbog prve polovine knjige, mada, naravno, kad je već tu, baciću pogled i na Deksino vampirovanje.

            Kod Klija (CLIO) sam dobio neki manji popust, kao "njihov" autor, pa sam za 1500 din. kupio dve knjige koje će mi možda trebati za posao:

ESTETIKA FILMA
Žak Omon, Alen Bergala, Mišel Mari, Mark Verne
tvrdi povez sa omotnicom, latinica
F 14,5 x 21, S 320

ANALIZA FILM(OV)A
Žak Omon, Mišel Mari
tvrdi povez sa omotnicom, latinica
F 14,5 x 241, S 312.

            Na jednom drugom šarenom preprodavačkom štandu nađoh još nešto što bi moglo biti od izvesne koristi za moje predstojeće planove:

DRAMATURGIJA IGRANOG FILMA – Petrit Imami
NNK INTERNATIONAL, 2012
Format: 24 cm, 310 str, broširani povez
1000 din.
Udžbenik o dramaturgiji profesora FDU, Petrita Imamija. Dao sam celu jednu crvenu za knjigu nikakvog dizajna, papira, štampe... Tokom kasnijeg prelistavanja u busu, na vrlo malom i slučajnom uzorku, uočio sam nekih 15-20 grešaka - negde su typos (METROPILIS; POLIVERNI POLIVAČ... Spajk Lik), česte su netačne transkripcije imena (Krišton umesto Krajton) pa čak i bizarne verzije naslova vrlo poznatih filmova (npr. prvo pominje PRINOŠENJE ŽRTVE - a onda u zagradi doda da je taj Tarkovski kod nas igrao kao ŽRTVOVANJE)... Vrlo neozbiljno i inače, a naročito pogubno u nečemu što treba da se koristi kao UDŽBENIK! Malo više pažnje i ozbiljnije lekture ne bi bilo na odmet...

            Kod antikvara sam kupio dve knjižice za sitne pare:

ZLOČINI U LOGORU JASENOVAC
Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača 1945 /Besjeda Banja Luka 2000,
100 din.
dokumenti, fototipsko izdanje, potpuno novo, mek povez, latinica, ilustrovano (c-b), dvojezično srpsko /engleski XXIX + 81 strana + 120 strana

KOLEKCIONAR – Džon Fauls
200 din.
Ovaj odličan roman čitao sam, pozajmljen, pre 20 godina, i mada u načelu knjige pisane na engleskom ne držim u srpskom prevodu ako baš ne moram, ovde sam popustio pred tom cenom i kupio je sebi za neku predstojeću reprizu.

            I to mu beše to.
       Te večeri kad sam ja bio u Čairu, u 18h je, na Sajmu, u okviru njihovog kulturnoumetničkog programa, bila nekakva promocija DVERI (!). Taj dragoceni biser kulturnog uzdizanja morao sam da propustim jer je u 19h, u Narodnoj biblioteci, bio Goran Skrobonja sa svojim odbeglim Hitlerom (SIVI VUK), vampirima i vampiricama, pa odoh na to umesto na OVO!
            Sajam je otvoren do 28. novembra, a ulaznica košta 100 din.

5 коментара:

  1. Ghoule, možeš li posebno da preporučiš neke knjige o filmu domaćih izdavača. Vidim da Clio ima dosta izdanja iz teorije filma. Da li valja nešto od toga? Recimo, da li vredi kupiti Istoriju filma u tri toma Davida A. Cooka?
    Osim toga, kako ti se čine Kortasarove Sabrane priče?

    ОдговориИзбриши
  2. Ne sačekavši Gulov odgovor otišao sam na Salon knjiga na novosadskom sajmu i našao samo prvi tom Istorije filma D. Cooka (1100 din). Rečeno mi je da se drugi i treći deo odavno ne mogu naći u prodaji. Nisam kupio nikakvu filmsku literaturu, ali sam pazario Kortasarove Sabrane priče po identičnoj ceni kakva je bila i na niškom sajmu. Zanimljivo da je ove godine u modi prodaja paketa knjiga sa nešto većim popustom, tako da se, recimo, može naći Bernhardov paket (Gubitnik, Moje nagrade i Gete na sssamrti) za 1100 din, kao i Kafkin paket (Snovi, Plave sveske, Pisma Mileni i Mračna samica/Kad je reč o žeđi) za 1400 din. Novi prevod Kafkinog romana Amerika, sada naslovljenog Nestala osoba, može se kupiti za 567 din.
    Sajam traje do utorka 5. marta, pa oni koji žive u okolini još uvek mogu da dođu do svojih knjiga, natenane i bez nervoze, jer kao i uvek - nema gužvi.
    PS.
    Rozmarina beba se prodaje na štandu Booka, pretpostavljam sa sajamskim popustom.

    ОдговориИзбриши
  3. izvinjavaj na odocnelom odgovoru, ali pitanje je bilo neprecizno + zateklo me usred mini-fest gužve itd.
    što se tiče knjiga o filmu – odgovor zavisi od toga za koje namene i potrebe i s kojim predznanjem ih tražiš? kao običan filmofil, kao kritičar/profesor, kao ozbiljan izučavalac? ovo što clio izdaje je pretežno teorija, prilično suva, s ponekim izuzetkom... tvrdi mejnstrim, s izuzetkom 'novih kadrova'...
    nemam Istoriju filma, ovlaš sam je listao – u načelu, u idealnom svetu tu vrstu knjiga valja imati; e, sad, sve zavisi od cene, potreba, okolnosti...
    kortasara još nisam načeo.

    ОдговориИзбриши
  4. Pitanje je namerno bilo neprecizno, kako bih na kvarno dobio što širi odgovor. Inače, prvi tom Istorije filma, koji pokriva period nemog filma i zlatno doba Holivuda (ali bez film-noira koji je u II tomu), prodavao se po 900, a ne po 1100 din.
    Što se tiče Kortasara, nakon prve četiri priče iznenadila me je raznovrsnost pisanja (žanrovska). Prva priča se može svrstati u horor, druga je nadrealistična, a treća i četvrta su magične, ali i realistične. Zanimljivo da je u pogovoru Aleksandra Mančić (prevodilac svih priča) od 15 stranica čak 6 posvetila priči Đavolje bale i njenoj ekranizaciji-filmu Blow Up. U stvari, ona ovde razvija temu odnosa fotografije i stvarnosti i iznosi razlike u viđenju ove teme iz ugla Kortasara u odnosu na ugao gledanja Antonionija. Pretpostavljam da je ova priča, odnosno tema, dobila ovoliki prostor jer je paradigmatična za Kortasarovo stvaralaštvo, pa bi možda trebalo krenuti sa čitanjem od "Đavoljih bala".

    ОдговориИзбриши
  5. vidiš da se ne isplati ići na kvarno - barem ne sa mnom! ;)
    za ghoulish knjige - najbolje je pogledati BIBLIOGRAFIJE mojih objavljenih knjiga, ili pročeprkati o čemu sam ovde na blogu pisao.
    za opšte filmske - ove kliove su uglavnom okej na nekom generičkom nivou.

    ОдговориИзбриши